Kanfanar, panorama iz zraka, (preuzeto s https://www.kanfanar.hr/posjeti-kanfanar/)

Kanfanar

Kanfanȃr (tal. Canfanaro), naselje i općinsko središte u unutrašnjosti zapadne Istre, između Žminja i Rovinja (45°7′N; 13°50′E; 284 m nadmorske visine); 485 stanovnika (2021.).

Nalazi se na visoravni ponad Limske drage, na županijskoj cesti Žminj–Rovinj i na pruzi Pula–Divača. Prometno je čvorište državne (D28) i županijskih te lokalnih cesta (iz Dvigrada, Rovinja, Savičente/Svetvinčenta, Modrušani, Žminja, Sv. Petra u Šumi i Barata). Nedaleko od Kanfanara, kod Okreti, čvorište je Istarskog ipsilona na kojem se od zapadnog dijela autoceste (A9, Umag - Pula) odvaja istočni krak (A8, Kanfanar - Matuji).

Stanovnici se bave poljodjelstvom i stočarstvom, a dijelom rade u kamenarskoj industriji (nedaleko od naselja je istoimeni kamelonom poznat po arhitektonsko-građevnom kamenu), prometu (željeznička pruga), od 2007. i u tada otvorenim tvornicama duhana (tada Tvornica duhana Rovinj) i ambalaže (tada Istragrafika) te sve više u malom i srednjem poduzetništvu. U porastu je i iznajmljivanje kuća za odmor i apartmana.

Stanovnik je Kanfanȁrac, stanovnica Kanfanȃrka, a pridjev kanfanȃrski.

Područje je bilo naseljeno u prapovijesti, u rimsko doba i u srednjem vijeku, a toponim se prvi put spominje u drugoj polovici XIII. st. Napušteno je zbog kuge, ponovno je naseljeno u XVII. st. izbjeglicama pred Osmanlijama iz Grčke, Albanije i Dalmacije. Blizina Dvigrada kočila je razvoj sela, sve dok Dvigrad nije napušten zbog kuge, pa se i zborni kaptol dvigradske crkve sv. Sofije preselio 1714. u Kanfanar. Župna crkva sv. Silvestra čuva opremu i namještaj dvigradske crkve (propovjedaonica iz XIII. st., oslikana vrata iz XVI. st., dva drvena kipa iz XV.–XVI. st., iluminirane knjige iz XV. st. i srebrni liturgijski pribor iz XVII. st.). Crkva je izgrađena 1696. na mjestu starije, a proširena je 1714. U naselju je i crkva sv. Valentina iz XVIII. st., nastala na mjestu starije, a crkva sv. Agate na cesti za Barat izgrađena je u XI.–XII. st. i ima u apsidi očuvane vrijedne freske iz istoga doba. Uz cestu za Dvigrad nalaze se ruševine benediktinskoga samostana s romaničko-gotičkom crkvom sv. Petronile, a kraj Maružini je romanička kapela Majke Bojže od Sniga (Sv. Marija Snježna, XI. st.).

Okolica Kanfanara pogodna je za pješačenje i biciklizam.

Općina Kanfanar utemeljena je 1993., prostire se na 60,4 km2, obuhvaćajući zapadni dio Limske drage - bregovitu Prikodragu na sjeveru te visoravan južno od Drage omeđenu Rovinjštinom i Žminjšćinom, koja se sa zapadnih 160 m nadmorske visine (područje zvano Kuntrada, Kontrada) diže do 300 m na istoku. Pripada joj i turističko područje Vrh Lima (tal. Cul di Leme) na kraju Limskoga zaljeva/kanala, tako da ima i izlaz na more. Općina broji 1.498 stanovnika (2021.), a u njezinom su sastavu, uz Kanfanar, i naselja: Barat (48 stanovnika, 2021.), Brajkovići (92), Bubani (58), Burići (54), Červari (28), Dubravci (5), Jural (16), Korenići (20), Kurili (43), Ladići (35), Marići (127), Maružini (83), Matohanci (68), Mrgani (27), Okreti (47), Putini (85), Sošići (67), Šorići (85) i Žuntići (25).

Grb Općine Kanfanar je povijesni grb - u plavom pravokutnom štitu (starofrancuski) stoji sv. Sofija obučena u crvenu odoru sa zlatnim (žutim) nimbusom i u svakoj ruci drži po jedan zlatni (žuti) utvrđeni grad. Svetica je zaštitnica Dvigrada, a dva zamka simboliziraju stari Dvigrad ponad čijih je ruševina izgrađeno naselje Kanfanar. Zastava je plava s grbom u sredini.

Dan Općine Kanfanar obilježava se 30. rujna, na blagdan sv. Sofije, kao znak poštovanja vjekovne tradicije.

Najveća pučka fešta u Kanfanaru je Jakovlja, nekad sajam na blagdan sv. Jakova apostola, 25. srpnja, danas manifestacija koja se održava posljednje subote u srpnju (i u tjednu prije nje) s nizom zabavnih, sportsko-rekreacijskih, gastronomskih i drugih događanja, među kojima je od 1991. i smotra istarskog goveda.

Općina Kanfanar je 2016. dobila status Općine - prijatelja djece, kao prva u Istarskoj županiji.

Stanovnici uz rubove Drage jedni druge nazivaju Prikodražanima, s time da su oni s južne strane često i Kuntražani (po visoravni Kuntrada), pa je Prikodražani češće naziv za stanovnike na sjevernoj strani.

https://www.kanfanar.hr/

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Kanfanar i Kanfanarština, Zbornik radova, Kanfanar 1998.; Statut Općine Kanfanar, 22. 7. 2009.; Strategija razvoja Općine Kanfanar za razdoblje 2015.-2020. godine, ožujak 2015.; Davor Šišović, "Jurina i Franina - Dugohaljar i Kratkorepac!", Jurina i Franina 2023, 2022., 58-61; Željko Heimer, The Flags and Arms of the Modern Era na http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-pn2.html#hr-pn-kf, pristupljeno 7. 12. 2022.

Slučajna natuknica

Oprtalj