Vino

Vino, poljop. prehrambeni proizvod dobiven potpunim ili djelomičnim alkoholnim vrenjem masulja ili mošta, od svježega i za preradbu u vino pogodnoga grožđa. Vinogradarstvo i vinarstvo u Istri oduvijek su bile važne gosp. djelatnosti.

V. malvazije istarske bijele, danas najraširenije sorte u istar. vinogradarskom sortimentu, prvi je važan javni nastup ostvarilo 1891. na Velikoj jubilarnoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu. Prva veća priznanja istar. su vina dobila na Velikoj svjetskoj izložbi vina u Torinu 1902., gdje su bila proglašena među najboljima u svijetu, odmah iza španjolskih i francuskih. Priznanja su se ponajprije odnosila na crna vina, jer su tada u istar. vinogradarskom sortimentu prevladavale crne sorte grožđa, poglavito teran. Veliki je pomak u podizanju kakvoće istar. vina ostvaren u posljednjih 10-ak godina primjenom modernih tehnoloških postupaka vinifikacije: izravno prešanje masulja ili grožđa bijelih sorti, taloženje mošta, kontrolirana alkoholna fermentacija (primjena selekcioniranoga vinskoga kvasca, alkoholno vrenje na 15–17°C), stabilizacija vina i dr. Potvrda su tomu mnoga priznanja: na Međunarodnom sajmu vina Vinovita u Zagrebu 1998. malvazija istarska bijela proglašena je najboljim autohtonim hrv. vinom, a 2000. dobila je najveće priznanje sajma, odličje Studec, kao najbolje bijelo v. u Hrvatskoj. Istar. su proizvođači svojim vrhunskim i kvalitetnim vinima, vinskim cestama i razvijenim seoskim turizmom najviše pridonijeli proizvodnji, promidžbi i prodaji vina. Danas je u Istri registrirano 50 proizvođača vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, odnosno 145 vrsta vina: 6 vrhunskih, 132 kvalitetna, 3stolna i 4 pjenušava. God. 2003. u Istri je proizvedeno ukupno 264106hl vina; 92341,5hl (35%) bilo je v. s oznakom zemljopisnoga podrijetla, a od toga je 87270,82hl (95%) bilo kvalitetno vino.

V. je visokovrijedna prehrambena namirnica koja se nekad nepravedno smatrala isključivo alkoholnim pićem. Prema najnovijim istraživanjima, u vinu je više od 600 organskih i anorganskih spojeva poznatoga kemijskog sastava, a broj ostalih spojeva, zasad nepoznatoga kemijskoga sastava, procijenjen je na više od 3000. Kemijski sastav vina određuje njegovu kakvoću, pa se neki sastojci obvezno označavaju na etiketi (npr. količina etanola i ostatak neprovrela šećera), neki se stalno prate radi kontrole i očuvanja zdravlja (količina sumporova dioksida i hlapljivih kiselina), a neki povremeno provjeravaju radi zaštite potrošača od mogućih zloporaba. V. je u Istri oduvijek bilo hrana ravnopravna kruhu i maslinovu ulju, primjerice u bukaleti, gdje s natopljenim prepečenim kruhom i žlicom maslinova ulja čini autohtonu istarsku supu. Uz hranjivost, poznati su i njegovi ljekoviti učinci, ponajviše zahvaljujući polifenolima, organskim spojevima podrijetlom iz grožđa. Zbog njih v. (poglavito crno) ima djelotvorno antivirusno i baktericidno djelovanje, te uspješno štiti od ateroskleroze i ostalih bolesti krvožilnoga sustava (tromboze, embolije, infarkta).

S. Radeka