Istarski list, tjednik koji je na hrvatskom jeziku izlazio u Gorici od 11.IV.1929. do 13.XI.1930.

Nakon što su talijanske vlasti 1929. zabranile hrvatski i slovenski tisak, bile su to jedine dopuštene hrvatske novine, dok su na slovenskom izlazili tjednik Novi list i mjesečnik Družina. Dopuštenje za pokretanje lista ishodovao je Engelbert Besednjak, koji je bio naveden kao glavni i odgovorni urednik, no stvarni je urednik bio Vladimir Sironić. Uredništvo je bilo smješteno u Gorici, gdje je list tiskan u Katoliškoj tiskarni, a uprava i poduredništvo u Trstu.

List je na osam stranica, u rubrikama Novosti, Politički pregled, Pogled u svijet, Novi zakoni, Gospodarstvo, Što nam pišu iz Istre? i drugim kratkim nepotpisanim člancima, pratio zbivanja u Italiji, važnije događaje u Jugoslaviji, te europske i svjetske prilike. Bilo je i članaka o zdravstvu, zanimljivosti i šala te književnih priloga. Među vijestima iz Istre prevladavale su one iz crne kronike i poljodjelstva. S obzirom na okolnosti, list je uredno pratio rad fašističke vlade, a nezadovoljstvo se vrlo suzdržano izražavalo, najčešće u vijestima iz Istre (npr. u komentarima prisilnih odlazaka hrvatskih svećenika).

List je prestao izlaziti poslije zabrane djelatnosti urednicima koji nisu bili članovi fašističke novinarske organizacije, te naredbe goričkoga prefekta o ukinuću lista.