Istarska županija

Istarska županija, upravno-teritorijalna jedinica na zapadu Republike Hrvatske, 2.813 km2, 208.055 st. (2011), ustanovljena u prosincu 1992. zakonom kojim je država podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb. Novim zakonom o ustrojstvu županija iz 1997. u Istarskoj županiji nisu provedene bitne promjene. Istarska županija obuhvaća najveći dio istarskog poluotoka (Istra), osim liburnijskoga dijela istočno od Učke te slovenskog i talijanskog dijela sjeverno od Dragonje. Granice joj se protežu od uvale Stupova kraj Brestove (Plomin) preko hrpta Učke i Ćićarije do hrvatsko-slovenske granice između Muna i Vodica. Administrativno je podijelijena u 10 gradova: Buje-Buie, Buzet, Labin, Novigrad-Cittanova, Pazin, Poreč-Parenzo, Pula-Pola, Rovinj-Rovigno, Umag-Umago i Vodnjan-Dignano te 31 općinu: Bale-Valle, Barban, Brtonigla-Verteneglio, Cerovlje, Fažana-Fasana, Funtana, Gračišće, Grožnjan-Grisignana, Kanfanar, Karojba, Kaštelir-Labinci - Castellier-Santa Domenica, Kršan, Lanišće, Ližnjan-Lisignano, Lupoglav, Marčana, Medulin, Motovun-Montona, Oprtalj-Portole, Pićan, Raša, Sveti Lovreč, Sveta Nedelja, Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat, Tar-Vabriga, Tinjan, Višnjan-Visignano, Vižinada-Visinada, Vrsar-Orsera i Žminj.

 

 

Do 1992. područje Istarske županije bilo je podijeljeno na sedam općina (Buje, Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula, Rovinj), a 1980-ih one su činile dio Zajednice općina Rijeke (s općinama riječkoga područja, Hrvatskoga primorja, Like i Gorskoga kotara). Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije je područje prirodna, povijesna, prometna, gospodarska, društvena i samoupravna cjelina, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa, posebice školstva, zdravstva, prostornog i urbanističkog planiranja, gosp. razvoja, prometa i prometne infrastrukture, te planiranja i razvoja mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Najviše je predstavničko tijelo Skupština, koja u Istarskoj županiji ima 45 vijećnika. Vijećnici se izabiru na lokalnim izborima svake četiri godine, a Skupština bira predsjednika i dva potpredsjednika. Predsjednici Skupštine Istarske županije bili su Damir Kajin (1992–2001), Stevo Žufić (2001-2005), Anton Peruško (2005-2009), Dino Kozlevac (2009-13) i Valter Drandić (2013-). Do lokalnih izbora 2009. godine Skupština je imenovala župana, koji je ujedno bio i predsjednik poglavarstva. Ono se sastojalo od dva podžupana i 7 do 11 članova. Izborni zakon promijenjen je prije lokalnih izbora 2009. i otada se župan i podžupani neposredno biraju. Promjenom izbornog zakona prestalo je postojati poglavarstvo, a njegove ovlasti preuzeo je župan. Od osnivanja Istarske županije dužnost župana obnašali su Luciano Delbianco (1993–96), Stevo Žufić (1996–2001), Ivan Jakovčić (2001-13) te Valter Flego (2013-). Sjedište Županijske skupštine je u Pazinu, koji je i zakonom određen za sjedište Istarske županije, dok je sjedište župana u Puli. Poslove od područnoga (regionalnog) interesa obavljaju upravni odjeli, koji sjedište imaju u važnijim istarskim gradovima: za gospodarstvo (Pula), za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribolov i vodoprivredu (Poreč), za promet, pomorstvo i veze (Pazin), za kulturu i prosvjetu (Labin), za zdravstvo, socijalnu skrb i rad (Pula), za tal. nacionalnu zajednicu i druge etničke skupine (Rovinj), za proračun i financije (Pula), za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša (Pula), za lokalnu samoupravu i upravu (Pula), za turizam i trgovinu (Poreč), te Stručna služba za poslove Skupštine i Poglavarstva (Pazin).

Istarska županija je među najrazvijenijim hrvatskim regijama. Na njezinu se području nalaze ležišta boksita, kamenog ugljena, cementnoga lapora te ukrasnoga kamena (pločasti vapnenci). Razvijeni su poljodjelstvo (vinova loza, masline, žitarice, voće i povrće, cvijeće), stočarstvo (najviše ovaca i koza, te goveda), ribarstvo; industrija: prehrambena (Rovinj, Umag), tekstilna (Pula, Pazin), cementna (Umag, Pula), staklarska (Pula), keramička (Potpićan), metalna (Pula), automobilska (Buzet), brodograđevna (Pula), elektrotehnička (Buje); preradba plastičnih masa (Pazin, Raša) i dr. Osobito je razvijen turizam. Najpoznatija su i najveća turistička središta Poreč, Rovinj, Umag, Pula, Novigrad (zap. obala) te Rabac (ist. obala). Razvijen je i lječilišni (Istarske toplice) te nautički turizam; marine: Umag, Novigrad, Červar-Porat, Poreč, Parentium, Vrsar, Valalta, Rovinj, Pula, Veruda, Pomer. Turistički su privlačni i gradići u unutrašnjosti: Motovun, Grožnjan, Oprtalj, Hum i dr., tzv. vinske ceste, ceste maslinova ulja i dr. Cestovna je mreža gusta; glavni su cestovni pravci Pula–Pazin–Rijeka (preko tunela Učka) i Pula–Buje–Trst, a u izgradnji je puni profil Istarskog ipsilona. Županijska željeznička mreža Pula–Buzet s odvojkom za luku Bršicu posredno je (preko Slovenije) povezana s hrvatskom želj. mrežom. Glavne su morske luke u Puli i Bršici, a zračne u Puli i manja, sportska u Vrsaru.

Ur.
Posljednja pro,mjena: 17. 5. 2018., ur.

http://www.istra-istria.hr/