Lučka uprava

Lučka uprava, ustanova, kojoj su osnutak, ustrojstvo i djelatnost uređeni Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Osniva se radi upravljanja lukama te njihove, izgradnje i korištenja za javni promet. Pravni je subjekt, uveden u pravnu regulativu pomorskoga sustava RH potkraj 1995. Zakonom o morskim lukama. Tim aktom i poslije donesenim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama ubrzan je proces prilagođivanja pomorskopravnih odnosa eur. standardima, te je osuvremenjeno gospodarenje pom. dobrom. Istim pristupom, valorizirajući realne prometne, gosp. i tehnološke parametre, kvalitetnije je normirana podjela i kategorizacija luka i sustavno upravljanje lučkim resursima. Lučki sustav Istre obuhvaća 26 luka otvorenih za javni promet, koje su po veličini i važnosti županijskog i lokalnoga značaja. Svrstavši ih u skupine po teritorijalnim cjelinama, Županijsko poglavarstvo Istarske županije donijelo je odluku o osnivanju 5 lučkih uprava (Umag–Novigrad, Poreč, Rovinj, Pula i Rabac).

 

Lučka uprava Umag–Novigrad upravlja lučkim područjem koje čine Luka Umag (osim područja luke posebne namjene – Nautičkog centra ACI Marina Umag), Luka Novigrad s pristaništem Antenal, te luke Savudrija, Zambratija, Lovrečica, Karigador, Dajla. Umag i Novigrad luke su županijskoga značaja otvorene za međunar. promet, a ostale su luke lokalnoga značaja.

Lučka uprava Poreč obuhvaća područje Luke Poreč (osim dijela luke koji služi za komunalno-nautičke djelatnosti), Luke Funtana (upravlja samo gatom lučice, ostalo područje namijenjeno je nautičko-ribarskoj djelatnosti) i Luke Vrsar (lučko područje sastoji se od objekta tzv. stari gat, preostali dio luke organiziran je kao nautički centar, tj. luka posebne namjene). Poreč je otvorena luka za međunar. promet županijskoga značaja, dok su Funtana i Vrsar lokalnoga značaja.

Lučka uprava Rovinj upravlja Lukom Rovinj, županijskoga značaja, koja je otvorena i za javni međunar. promet. Polivalentnoga je karaktera i organizirana kao lučki bazen u kojem osim javnih prometnih sadržaja djeluju i luke posebnih namjena. Lučko područje čine Južna gradska luka i Sjeverna luka Valdibora.

Lučka uprava Pula pokriva područje koje čine luke Peroj, Fažana, Brijuni, Pula, Banjole, Runke–Premantura, Polje–Premantura, Medulin, Kuje–Ližnjan, Krnica. Luke Pula i Brijuni županijskoga su značaja, a ostale su luke lokalnoga značaja. Luka Pula po svojoj konfiguraciji, izgrađenosti i opremljenosti polivalentni je lučki bazen, u kojem djeluje više ind. i ostalih kompleksa kao luke posebne namjene. Dijelovi toga bazena, namijenjeni javnom međunar. prometu i nad kojima se ujedno proteže ovlast Lučke uprave, jesu južna (teretna) luka Molo Carbone, koja ujedno ima status slobodne zone, i sjeverna (putnička) luka, koja obuhvaća veći dio gradske rive s Riječkim gatom.

Lučka uprava Rabac pod svojom ovlasti ima: Luku Rabac, Luku Trget, Luku Sveta Marina, Luku Plomin. Upravlja i nekategoriziranim lučkim područjem što ga čine trajektno pristanište Brestova i lučica-privezište Tunarica.

Istarska je županija pojedinačnim odlukama o osnivanju lučkih uprava detaljno utvrdila kopneni i morski dio pojedine luke kao lučko područje koje je povjereno na upravljanje teritorijalno ovlaštenoj lučkoj upravi.

Luka Bršica odlukom je Vlade RH lučko područje Lučke uprave Rijeka. Taj je status zakonom omogućen za luke od osobitog (međunarodnoga) gosp. interesa za RH, čije se lučko područje može prostirati na više općina, gradova i županija.

M. Quaranta