Nedešćina, panorama, (fotoarhiva Glasa Istre)

Nedešćina (Sveta Nedelja)

Nedȇšćina (prije Svȇta Domȉnika, Svȇta Nedȅlja, Svȇta Nedȉlja, Svȇta Nedȅlja Labȋnska, Svȇta Nedȅlja na Labȋnšćine; tal. Santa Domenica i Santa Domenica d'Albona), naselje na Labinšćini (45°9′N; 14°7′E; 281 m nadmorske visine); 537 stanovnika (2021.), središte općine Sveta Nedelja.

Ime naselja kroz noviju je povijest doživjelo više preinaka. U vrijeme Austrije i Italije bilo je Santa Domenica, odnosno Sveta Nedelja (često s pridjevcima d'Albona, odnosno na Labinšćine), a u Jugoslaviji 1955., u vrijeme komunističkog brisanja atributa "svet" iz imena naselja, Sveta Nedelja preimenovana je u Nedešćinu, što je do tada bio skupni naziv za sva naselja koja su gravitirala Sv. Nedelji (a koja danas uglavnom obuhvaća Općina Sveta Nedelja). U osamostaljenoj Republici Hrvatskoj njezin Sabor prilikom uspostave novih jedinica lokalne samouprave 1993. novu općinu (koja je postojala i ranije, iza Drugog svjetskog rata) i njezino središnje naselje naziva Sveta Nedelja. Tome se usprotivila većina mještana izjasnivši se za ostanak naziva Nedešćina. Sabor 1995. općinu preimenuje u Sveta Nedilja što izaziva novo protivljenje mještana, pa naposljetku 1998. kompromisno općinu naziva Sveta Nedelja, a naselje Nedešćina.

Stanovnik je Nedȇšćan, a stanovnica Nedȇšćanka.

Nedešćina je smještena 5 km sjeverno od Labina. Do sredine 1950-ih, kada je izgrađena dionica Jadranske magistrale između Labina i Vozilići koja ju je zaobišla, bila je važno prometno središte.

Stanovništvo se bavi obrtom i poduzetništvom (gostionice, hotel, kiosci, postolarske radionice, trgovine mješovitom robom, pekarne i dr.), no velikim dijelom zaposleno je u Labinu. U okolnim zaselcima tradicionalno je poljodjelstvo; 1920-ih počeli su se iskorištavati boksit i ugljen.

Do kraja XIII. st. u mjestu je postojala benediktinska opatija Presvetoga Trojstva. Iz Istarskog razvoda saznaje se da se na uglu crkve Sv. Trojice nalazila granica triju komuna: Šumbera, Labina i Plomina. Od 1632. Nedešćina je središte župe Sveta Nedelja Labinska odnosno Svetog Trojstva. Današnja crkva Presvetoga Trojstva podignuta je 1897. na mjestu starije.

Početkom XX. st. u Nedešćini postoje dvije osnovne škole, na hrvatskom i talijanskom jeziku.

Naselje je poznato i po sajmovima, koji su se održavali 13. lipnja, na dan sv. Antuna Padovanskog, i 16. listopada, kada se održavao poznati stočni sajam. Potonji se datum pod starim nazivom "Šešnajs otobra" danas službeno obilježava kao općinski blagdan.

Općina Sveta Nedelja prostire se na zaravni nad sjeveroistočnim dijelom doline rijeke Raše, od Čepićkog polja prema Raškom zaljevu, prosječne visine 250-300 m. Površina općine je 60 km2, a broji 2.898 stanovnika (2021.). Godine 1997. iz općinskog područja izuzeto je naselje Marceljani (Marciljani) i pripojeno Gradu Labinu te su na njezinom aktualnom području naselja: Cere (Cȇre; stanovnik je Cerȏn, stanovnica Cerȏnka; 36 stanovnika, 2021.), Eržišće (Erzȉšće; Erzišćȏn i Eržišćȃn, Erzišćȏnka i Eržišćȃnka, eržišćȃnski; 47), Frančići (Francȉći i Frȃnčići; Francȉć i Frȃnčić, Francȉćka; 39), Jurazini (do 1991. Juražȉni, tal. Iurassini; Juražȋn, Juražȋnka; 91), Kraj Drage (Krȃj Drȃge i Krȏj Drȃge; 54), Mali Golji (Mȃli Gȍlji i Mȃli Gȏlji; Gȍlja i Gȏljac, Gȍljica i Gȏljka, gȍljanski i gȏljski; 102), Mali Turini (Mȏli Turȉni; 37), Marići (Mȃrići; Marićȏn i Mȃrić, Marićȏnka i Mȃrićka, marićȏnski; 75), Markoci (Markȍći; Markȍć, Markȍćka; 69), Nedešćina, Paradiž (Paradȋz; Paradižȏn i Paradȋžan, Paradižȏnka i Paradȋžanka, paradȋški; 70), Ružići (Rȕžići i Rȗžiči; Rȕžić i Ružičȏn, Rȕžićka i Ružičȏnka, ružičȏnski; 110), Santalezi (Santalȇzi; Santalȇz, Santalȇska, santalȇski; 168), Snašići (Snȁšići; Snašičȏn, Snȁšić i Snašićȃn, Snašičȏnka i Snȁšićka, snašićȏnski i snȁšićski; 103), Sveti Martin (169), Štrmac (396), Šumber (358), Veli Golji (Vȅli Gȍlji; Gȍljan i Gȏljac, Gȍljica i Gȏljka, gȍljanski i gȏljski; 63), Veli Turini (Vȅli Turȉni; 39), Vrećari (Vrȅćari; Vrȅćar, Vrȅćarka, vrȅćarski; 199) i Županići (Žȕpanići i Župȃnići; Žȕpanić, Žȕpanićka, župȃnićki; 136).

Općina je u samoupravnom pogledu podijeljena u pet mjesnih odbora: Nedešćina, Snašići, Sveti Martin, Štrmac i Šumber.

Općinski grb usvojen je 2011. (nakon natječaja) i ima oblik štita koji presijeca desno i gore pomaknut bijeli križ. Iznad vodoravne linije križa štit je zelene boje, a ispod plave. Zastava je zelene boje s grbom u sredini.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

„Istarska toponimija“, Istarska enciklopedija, Zagreb 2005., 929-944;

Statut Općine Sveta Nedelja, Službene novine Općine Sveta Nedelja, 11, 2018.;

O općini - Opći podaci, mrežne stranice Općine Sveta Nedelja, na https://www.sv-nedelja.hr/s/opci-podaci, pristupljeno 27. 9. 2022.